Da li vatromet šteti životinjama? Pitamo stručnjaka.

 
 

📷 bigstock

 

(originalni tekst objavljen je na sajtu britanskog Gardijana 30.12.20222.)

,,Pirotehnika izaziva ubrzane otkucaje srca kod životinja, okidajući paničnu reakciju i želju za bekstvom’’, kaže profesorka Klaudija Vašer

Vatromet je centralni deo novogodišnjih proslava. Ali, da li šteti divljim životinjama? I da li bi trebalo da prestanemo s time? Pitala sam to profesorku Klaudiju Vašer, koja je istraživala uticaj 31. decembra na ptice.

Svađe oko vatrometa besne već godinama, obično između ljudi čiji su ljubimci uznemireni i onih koji misle da su ti ljudi smarači. Ipak, nauka se malo bavi ovom temom. Zašto?

Pretpostavljam zato što se vatromet dešava noću, a tada je teško proučavati divlje životinje. Takođe, verovatno i istraživači uživaju u novogodišnjoj noći.

Fer plej – istraživači zaslužuju slobodno veče.

Ipak, bilo je nekoliko zanimljivih studija. Jedna je koristila slike metereoloških radara da posmatra ptice kako beže tokom vatrometa. Druga je koristila podatke dobijene tokom praćenja ptica (putem GPS-a, prim. prev.) da utvrdi dugoročni efekat na ptice selice.

Nedostatak „zvaničnih“ podataka otežava da se nešto preduzme. Ili možda vidimo divlje životinje kao izdržljive?

Zanimljivo, ali moj osećaj je da ljudi jednostavno ne razmišljaju o tome. Divlje životinje nam nisu pred očima, svakako su najčešće skrivene.

Kako ste uopšte posmatrali divlje životinje?

Nismo ih direktno posmatrali. Guskama smo zakačili senzore-predajnike koji su im beležili otkucaje srca i telesnu temperaturu na svaka dva minuta, tokom otprilike 18 meseci. Srednji broj otkucaja srca tokom prvog sata nove godine bio je izuzetno povećan. To znači da životinja troši mnogo energije.

Samo će se srušiti, iscrpljene?

Guske inače spavaju na vodi, ali tada su sve poletele - bio je to panični odgovor. Želele su da pobegnu od vatrometa, ali nisu mogle, jer je vatromet bio svuda. Takođe, guske nisu naročito sposobne za noćni let, tako da postoji rizik od povrede, gubljenja, itd.

Ovo me podseća na priču od prošle godine, kada su stotine ptica pronađene mrtve prvog dana nove godine. Šta je konkretno problem sa vatrometom – zvuk ili svetlost?

Svetlosne smetnje sigurno imaju efekta. Jedna studija je otkrila da je svetlosna instalacija u znak sećanja na 11. septembar uticala na ptice selice – promenile su svoju migratornu rutu. Ali imam snažan osećaj da je buka ima još veći uticaj.

Eksplodirajuće hemikalije na nebu verovatno i nisu sjajna ideja. Istraživanja pokazuju da mikroplastika iz vatrometa ulazi u vodotokove.

Moramo da shvatimo celokupan uticaj – ekonomski, na dobrobit životinja, na dobrobit ljudi. Kada to razumemo, možda ćemo uvideti da ne moramo sve da otkažemo, nego da bolje promislimo. Da li nam je potreban vatromet u svakoj bašti? Možda postoje alternative.

Svetlosna predstava dronova! Mislim, onda kada tehnologija postane dovoljno kvalitetna. Izgleda da su to već pokušali u Australiji, ali svi AI dronovi su se zbunili i pali u reku.

Ja sam za nove ideje.*

Šta bi čitaoci mogli da urade da pomognu divljim životinjama u vreme vatrometa?

Osim što ne treba da koriste vatromet, mogu da obezbede skrovišta tako što neće uklanjati mrtva stabla i lišće, da bi životinje imale gde da se sklone. Zato što ne možemo da unesemo divlje životinje u naše domove i puštamo im umirujuću klasičnu muziku.

Takav pokušaj bi obećao baš nezaboravnu novogodišnju noć.

Neee, ne govorite ništa, ili će neko to zapravo uraditi!

*Iako dronovi imaju svoje značajno mesto našim životima - od ozbiljnih istraživanja do fenomenalnih hobističkih fotografskih kadrova - moramo biti svesni njihove ekološke cene. Njihova proizvodnja uključuje upotrebu mnogih dragocenih i doslovce krvavo obezbeđenih materijala, kao što su retki metali iz afričkih rudnika. Kada više nisu upotrebljivi, završavaju kao elektronski otpad - jedna od najproblematičnijih vrsta otpada za efikanso tretiranje, gde se mnogi delovi ne mogu reciklirati, a ono što ostaje dugoročno je toksično i za bića i za životnu sredinu. Dakle, iako potencijalno vrlo koristan deo naših savremenih života, po mišljenju uredništva Plavo i zeleno, lansiranje dronova radi kratke svetlosne predstave, uz realnu pretpostavku da su namenjeni jednokratnoj upotrebi, jednako je po onoj staroj poslovici, "klanju vola zbog kile mesa". Zaista treba da razmišljamo o alternativama štetnim vidovima zabave, ali na održiv, ne megalomanski način - prim. ur.

autorka inervjua: Koko Kan (Coco Khan)
prevela i priredila: Katarina Samurović

Izdvojene reference iz teksta:

Do fireworks harm animals? We ask an expert. Coco Khan. The Guardian, December 30, 2022

Claudia Washer, Anglia Ruskin University, Cambridge

Claudia A F Wascher, Walter Arnold, Kurt Kotrschal, Effects of severe anthropogenic disturbance on the heart rate and body temperature in free-living greylag geese (Anser anser), Conservation Physiology, Volume 10, Issue 1, 2022, coac050

Monitoring the reaction of birds to fireworks. Radar images 2007-2023. University of Amsterdam, Royal Netherlands Air Force, Royal Meteorological Institute of Belgium, Royal Netherlands Meteorological Institute, Flemish Environmental Agency.

Fireworks have long-lasting effects on wild birds. Max Planck Gesellschaft, Novembar 24, 2022

Hundreds of birds found dead in Rome's streets after New Year fireworks displays. Euronews/Associated Press. January 1, 2021.

New York's 9/11 'Tribute in Light' endangers 160,000 birds annually: Study. Bill Hutchinson, ABC News, September 10, 2019

Fireworks display could be causing significant microplastic pollution in River Thames. University of East London's Sustainability Research Institute. March 28, 2022